Sedam vrsta inteligencije kod dece

Šta znači biti pametan? Da li je to postizanje visokih rezultata na testu inteligencije ili na školskom testu koji proverava sposobnosti? Jesu li pametni oni koji imaju izvanrednu memoriju? 

U mnogim školama decu odvajaju prema rezultatima, oni sa visokim ocenama dobijaju više pažnje i više privilegija od onih sa nižim ocenama. U poslu, mi tradicionalno definišemo pamet kao sposobnost rešavanja problema i brzo razumevanje. U stvari, brzina je identifikovana i usvojena kao osobina intelekta.Ipak mnoga svetska otkrića nisu došla na osnovu brzine već istrajnosti, kreativnosti i teškog razmišljanja. Tomas Edison je radio gotovo kao fizički radnik dok nije otkrio sijalicu. On je bukvalno probao hiljadu puta dok nije uspeo.

Dakle, sijalica nije došla brzo. Mnoga naša verovanja o inteligenciji su poslednjih godina poljuljana. Među onima koji su najviše uzdrmali naše znanje je Dr. Hauard Gardner, čija knjiga Okviri Uma govori o sedam vrsta inteligencije. On smatra da inteligenciju merimo vrlo usko.

Evo Gardnerovih sedam originalnih vrsta inteligencije. Sedam načina na koji možete organizovati intelekt po kategorijama; sedam načina da bolje razumete svoju prirodu i prirodu drugih ljudi.

Pamet reči. Odnosi se na reči i jezik, sposobnost da zamislimo i komuniciramo kroz verbalne termine. Biti leksički pametan.

Pamet slika. Zasniva se na čulu vida ili sposobnosti vizuelizacije; sposobnost da se misli kroz oblike ili rasporede, da se tumače simboli i zamisle mogućnosti. Ukoliko imate jaku vizuelnu inteligenciju, verovatno ćete svoje ideje crtati na papiru i predstavljati slikama.

Pamet tela. Odnosi se na fizički pokret: sposobnost da se ‘misli telom’, da se stvari razumeju uz pomoć fizičkog kontakta; saznanje kroz dodir.

Muzička pamet. Zasnovana na nečijoj mogućnosti da prepozna melodijske motive i da muzički misli, da instinktivno predoseti melodijske, ritmičke i harmonijske ‘događaje’; da koristi zvuk i ritam za elokventnije izražavanje misli.

Logička pamet. Nekada nazivana naučnom inteligencijom, ona se zasniva na moći rasuđivanja i mogućnosti baratanja brojevima i formulama, odnosno izgradnje sistema argumentacije.

Društvena pamet. Usmerava naše odnose sa drugim ljudima; visoka empatija karakteristična je za ovu vrstu intelekta i pomaže nam da se dobro odnosimo prema svim tipovima ljudi.

Unutrašnja pamet. Odnosi se na našu sposobnost da gledamo unutar sebe i da razumemo sebe, svoju suštinu i osećanja. Jak osećaj sebe.

Odlomak iz knjige “Potencijal žira”, Džim Ketkart

(KutakNet)

 

Share this article