Odluku je donio žiri u sastavu Božo Koprivica (predsiednik), Mihajlo Pantić, Jasmina Vrbavac, Tamara Krstić i Zoran Paunović.
U najužem izboru bile su knjige "La Sans Pareille" Milisava Savića, u izdanju "Agore", "Islednik" Dragana Velikića (Laguna), "Anđeo atentata" Svetislava Basare (Laguna), "Park Logovskoj" Dane Todorović (Geopoetika), "Republika Ćopić" Vuleta Žurića (Službeni glasnik) i "Rajska vrata" Ljubice Arsić (Laguna).
Velikić je već nagrađivan NIN-ovom nagradom, kao i Basara i Savić, koji je svoje priznanje 1992. godine vratio, a Todorović, Žurić i Arsić prvi put su se našli u najužem izboru.
NIN-ova nagrada prvi put je dodeljena 1954. godine, a dobio ju je Dobrica Ćosić za roman „Koreni“.
Oskar Davičo je jedini koji ju je dobio tri puta i jedini je laureat NIN-ove nagrade dve godine uzastopno (1963. i 1964.)
Dobrica Ćosić i Živojin Pavlović su prije Velikića bili jedini sa dvije nagrade.
Svega četiri puta NIN-ova nagrada otišla je u ruke žena – Dubravki Ugrešić 1988. godine, Svetlani Velmar-Janković 1995. godine, Grozani Olujić 2009. i Gordani Ćirjanić 2010.
Nagrada nije dodjeljena jedino 1959. „zbog stimulisanja kvaliteta“ i bez nagrade je tada ostao Miodrag Bulatović koji je nagradu ipak dobio 1975. za roman „Ljudi sa četiri prsta“.
NIN-ovu nagradu vratili su Danilo Kiš 1972. za „Peščanik“ i Milisav Savić 1991. za „Hleb i strah“.
Prošle godine nagradu je dobio Filip David za „Kuću sećanja i zaborava“.
(6yka.com)