Zamenik šefa misije Švedske u Srbiji Joakim Vern rekao je za agenciju Beta da je cilj Švedske u obrazovanju da deca postanu dobri građani, da razmišljaju demokratski, brinu jedni o drugima, misle slobodno i da su sposobni da sami donose odluke i prave izbore.
„Mnogo demokratskih vrednosti iza kojih stoji Švedska dolazi upravo iz škole. Osim toga, fokus obrazovanja je i u sticanju znanja potrebnog društvu koje se razvija i menja“, rekao je Vern.
PROČITAJTE JOŠ Izvršitelji mesečno zarađuju i do 80 prosečnih plata
Na pitanje šta misli o obrazovnom sistemu u Srbiji i gde bi se on mogao unaprediti po ugledu na Švedsku, Vern kaže da je sistem u Srbiji pomalo staromodan jer su nastavnici i dalje autoritarni, govore deci šta da uče i koja znanja da usvoje umesto da im daju slobodu i nauče ih da postavljaju pitanja, sami razmišljaju, istražuju i zaključuju.
„Nisam siguran, ali mislim da bi škole u Srbiji mogle da uzimaju u obzir različite vrste stvarnosti sa ciljem stvaranja društva u kome se slobodno razmišlja. Nadam se i mislim da će Srbija napredovati stvaranjem ljudi slobodnog načina razmišljanja, da će imati obrazovni sistem koji će učiti ljude da imaju slobodan duh“, kaže on i dodaje da za razvoj društva ne treba sužavati prostor za ljude.
Važno da đacima predaju nastavnici koji zaista vole svoj poziv
Važno je, rekao je Vern, i da đacima predaju nastavnici koji zaista vole taj poziv, imaju intelektualnu širinu i slobodnomisleći su.
„Čini mi se da i vi u Srbiji imate problem kao mi u Švedskoj. Ono s čime se trenutno i u Švedskoj nosimo je da kao nastavnici rade ljudi koji ne vole taj posao. Uz to položaj nastavnika se pogoršao. To je ono što bismo želeli da popravimo“, rekao je Vern.
*Foto: Pixabay
Kako je dodao, nastavnici u obe zemlje nisu dovoljno plaćeni, a trebalo bi da budu.
„Plata nastavnika u Švedskoj je oko 3.500 evra, što za švedski standard i nije visoka suma. To bi trebalo da bude više i to je nešto što bismo želeli da postignemo“, kazao je Vern.
Koncept celoživotnog učenja
Vern je rekao i da su digitalizacija, migracije, kovid situacija, društvene promene kojima se treba prilagoditi, a da bi se to desilo u obrazovanje je uveden koncept celoživotnog učenja.
„Da biste živeli u društvu koje se stalno menja, morate biti i osoba koja se menja. I tu je ključna uloga društva koje treba da pomogne u učenju novih veština i prilagođavanju potrebama kompanija u budućnosti“, objasnio je Vern.
U suprotnom, kako je rekao, dolazi do problema kada radnici ne mogu da nađu posao jer njihova znanja i veštine nisu potrebne novom dobu.
„Tada je nužno ponuditi ljudima mogućnost za promenu, mogućnost da se obrazuju i prekvalifikuju. To je veliki izazov ne samo za Evropu već i za ceo svet – pomoći ljudima da se ne osećaju neiskorišćenim i suvišnim jer ne mogu da nađu posao u novim okolnostima“, naveo je.
Vern je rekao da Švedska ima programe kojima podržava učenje novih veština i da su u to uključene i kompanije koje, takođe, snose odgovornost za prilagođavanje zaposlenih za novo doba, pa im nude obuke i prekvalifikacije.
Koordinator za komunikacije i javnu diplomatiju u ambasadi Švedske u Beogradu Slavica Marković Sandić istakla je da obrazovanje u toj skandinavskoj zemlji karakteriše reč „mogućnosti“.
Profesor je pre svega mentor, životni trener, koji kroz dijalog uči decu kako da razmišljaju, rekla je ona.
Kako je dodala, već po polasku u školu svako dete u Švedskoj je upoznato sa svojim pravima, obavešteni su o SOS telefonima za decu, kao i s činjenicom da na nacionalnom nivou postoji Ombdusman za decu.