Bebe u zatvoru do drugog rođendana

Stanarke kazneno-popravnih zavoda u našoj zemlji za šest decenija rodile 384 mališana. Trenutno troje dece sa majkama iza rešetaka. Zavod kupuje pelene, mleko, kašice, dubak, sedište za automobil.

ČAK 384 bebe rođene su od 1955. godine u srpskim zatvorima, odnosno u KPZ za žene Požarevac. Od toga, pet ove godine, dok su trenutno sa majkama u sobama njih tri. Ovo pokazuju podaci Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.

Tačnije, sve bebe su rođene u požarevačkom Kliničkom centru i to im stoji u krštenici, ali su njihove mame trudnoću održavale iza rešetaka i sa dečacima i devojčicama posle toga bile još godinu dana u istoj sobi. Od 1. septembra 2014. mališani sa majkama mogu da ostanu zajedno do navršene druge godine, jer su psiholozi procenili da je to neophodan minimum da bi dete kasnije razvilo zdrave emocionalne i socijalne veze. U Hrvatskoj deca sa mamama ostaju tri, a u Mađarskoj čak pet godina. Volonteri ih vode u vrtić.

- Ukoliko je osuđenica navršila šest meseci trudnoće ili ima dete mlađe od godinu dana (pa sve dok ne napuni tri godine), ona može da odloži izdržavanje kazne. Takođe može da ga odloži na šest meseci i ako joj je bračni drug u zatvoru ili se sprema da ide. Neke se, međutim, iz ličnih razloga ipak odlučuju da rode u zatvoru - kaže Zorana Vučićević iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.

 

Majke sa decom u zavodima imaju pravo na sopstvenu sobu, a žene imaju pravo i na oslobođenje od rada zbog trudnoće ili materinstva. Mališani dobijaju stručnu negu koja odgovara standardnim dečjim ustanovama, besplatne pelene, mleko, kašice, odeću i obuću, kolica, dubak...

Osuđenicama su na raspolaganju i lekar, medicinska sestra, psiholog...

Majke sa malom decom borave u posebnom delu upravne zgrade, sazidane sedamdesetih, u čijem sklopu je smeštaj za trudnice, porodilje i decu, popularno nazvan "porodilište".

GRADILI OSUĐENICIKPZ za žene u Požarevcu izgrađen je 17. juna 1874, a pre toga zavod se nalazio u Ćupriji. Zanimljivo je da su KPZ za žene gradili - muški osuđenici.

Mnogo je anegdota vezanih za ove male ljude koji odrastaju pod neobičnim okolnostima. Zorana Vučićević će zauvek pamtiti scenu malog Vuka, prvog dečaka koji je ostao sa majkom dve godine:

- Svi ćemo ga se sećati kako stoji, onako plav i neodoljiv, sa velikim očima, nasmejan, i drži se za uniformu načelnika službe obezbeđenja. Kad bi izašao napolje, ko god prođe krugom, osuđenica ili zaposleni, svi bi morali da se nasmeše. Mamio je osmeh, uneo je potpuno drugačiju atmosferu.

Njegova majka ostala je na izdržavanju kazne duže od Vuka. Kasnije je pričala da je razdvajanje od sina jedva prebolela. Vuk je za upravu KPZ Požarevac bio iznenađenje i jer nisu znali šta im je sve potrebno za dečaka starijeg od godinu dana. Kad je prvi put trebalo da ga voze kod pedijatra, shvatili su da nemaju sedište za mališane, za kola. Brzo su se razleteli i kupili ga.

 

Problem su bile i igračke i edukacioni materijal - meke knjižice, bojanke, plastelin... U medijima je izašlo da im to fali, javilo se udruženje "Bebac", i poslalo.

- Iskreno, očekivala sam da će se javiti više ljudi. Međutim, posle "Bepca" nije s nama kontaktirao više niko - kaže naša sagovornica, i seća se i drugih slučajeva. - Bila je još jedna žena, visokoobrazovana, lepa, imala je dve velike ćerke, a u Požarevcu je rodila treću. Posle godinu i po u zavodu priznala je da nikada ne bi dolazila trudna da je znala kako to može da bude teško. Ona je imala sreću da izađe sa detetom na slobodu - kaže Vučićevićeva.

Kada majka ostaje iza rešetaka, uz njenu saglasnost dete preuzima otac. Ukoliko roditelji ne mogu da se dogovore, o sudbini mališana odlučuje sud. Ako nema nikoga, beba mora u hraniteljsku porodicu. Nažalost, ima slučajeva da su neke devojčice rođene u zatvoru kasnije i same u njega dospele.

 

(Izvor: Novosti.rs/V. Crnjanski Spasojević)

Share this article