Da li ćemo zauvek ostati ROBOVI POMERANJA SATA, ili je vreme da se ova praksa UKINE?

Pomeranje kazaljki u oktobru i martu već je ukinuto u pojedinim zemljama, ali u Srbiji i noćas ćemo zbog prelaska na letnji režim izgubiti 60 minuta.

Evropski parlament početkom februara izglasao je rezoluciju, kojom se predlaže odustajanje od letnjeg i zimskog režima u EU, ali članice i dalje same odlučuju o primeni.

 

Negativne posledice po ljudsko zdravlje, poljoprivredu i bezbednost u saobraćaju bio je razlog pokretanja inicijative u Evropskoj uniji za istovetno usklađene časovnike u svim godišnjim dobima. Evropski parlamentarci prošlog meseca su zato većinski bili saglasni u Strazburu i usvojili rezoluciju u korist ukidanja letnjeg računanja vremena. Srbija, kao kandidat za članstvo, u obavezi je da usklađuje svoje zakone sa evopskim, ali za one koji su se obradovali da ćemo automatski i mi ostaviti časovnike "na miru" trebalo bi da sačekaju. Zemlje će imati pravo da same odlučuju, ali i po tom pitanju i dalje traje rasprava.

Zato i noćas u Srbiji prebacujemo časovnike sa dva na tri sata, dok je u Rusiji, Islandu, Belorusiji i Turskoj takva praksa prekinuta.

Evropski parlamentrci izneli su različite stavove

*FOTO: ATV / SCREENSHOT

Evropski parlamentrci izneli su različite stavove

- Zakonska regulativa u našoj zemlji usklađuje se sa regulativom u EU, što je i obaveza Srbije zbog trenutnog procesa pristupanja EU - rečeno je iz Ministarstva privrede.

Argumenti za i protiv

Argumenti za i protiv odjekuju u parlamentu i o samostalnom odlučivanju, da li države mogu da budu "sebične" po tom pitanju s obzirom na osnovu samog nastanka unije i trgovine, koja bi se ovim poremetila. Polako traže sistem koji bi svima odgovarao i ne žele da stvore pritisak na Evropsku komisiju.

Neki parlamentarci smatraju da prepuštanje odluke može stvoriti probleme za unutrašnja tržišta.

 

- Problem je u tome što nisu potrebe svih zemalja jednake. Na primer, u zemljama na severu Evrope dani počinju par sati kasnije ujutru nego u Hrvatskoj ili Grčkoj. To pak znači, sasvim legitimno, da će svaka vući na svoju stranu pa će biti tešško dogovoriti se. A ako se ne dogovore, ako Evropa po računanju vremena bude ličila na leopardovo krzno, biće haosa, problema u vazduššnom prevozu, trgovini i slično. Već i ovako, sa tri vremenske zone, imamo problema - stav je hrvatske parlamentarne predstavnice Biljane Borzan za hrvatski "Indeks".

Građani Srbije za ukidanje

U Srbiji bez tih 60 minuta ostajemo od 27. marta 1983. godine, kada je uvedeno letnje računanje vremena. Od 1995. godine satovi su se vraćali u poslednjoj sedmici septembra i to na osnovu Vlade Srbije, a kasnije je donet zakon kojim je letnje računanje usklađeno sa EU.

Čak 60 odsto čitalaca "Blica" u poslednjoj anketi se izjasnilo da na njih veoma loše utiče pomeranje sata, i 80 odsto njih je za to da se ukine.

*FOTO: A. JANKOVIĆ / RAS SRBIJA

- Realno, zimskim računanjem vremena objektivno skraćujemo dan. Ne smeta to što je, kad zimi ustanem u 7, jos uvek mrak, svanuće dok ne krenemo na posao, do 7.30, ali kad mrak padne u 16, 16.30 umesto 17.30, to sigurno povećava depresiju ali i utrošak energije. Dakle, stalno letnje računanje vremena bi bilo mnogo bolje i efikasnije za nas - naveo je čitalac "Blica".

 

Oprečna mišljenja stručanjaka

Domaći stručnjaci iz različitih oblasti nisu saglasni da li bi trebalo odustati od promene režima.

- Postoje određene studije u Finskoj koje ukazuju da pomeranje sata loše utiče na ljudsko zdravlje, da je povećan broj srčanih udara tokom nekoliko dana od trenutka promene vremena - pojasnila je prof. dr Anđelka Prpić za B92, šef katedre za astronomiju Matematičkog fakulteta koja i objašnjava da je letnje računanje vremena uvedeno kako bi se sačuvala energija i omogućio što veći broj radnih sati za vreme svetlosti dana.

Dalji razlozi što ne bi trebalo ukidati promenu vremena su i zato što deca treba da idu u školu kada je najviše svetlosti tokom dana, da su istraživanja pokazala da se najveći broj kriminala dešava između pet i osam sati, a to je to period kada u letnjem računanju vremenu ima najviše svetla.

*FOTO: PIXABAY / RAS SRBIJA

Ušteda energije kao razlog je diskutabilan, navodi dalje, jer se sav posao obavlja preko kompjutera, a u modernim zgradama je celodnevno osvetljenje.

Doktorka Danica Grujičić stava je da bi ga trebalo ukinuti.

- Ne verujem da bi Evropski parlament stavio to na diskusiju da nisu imali argumente - naglasila je ona.

Slobodan Bubnjević iz Instituta za fiiziku i urednik portala "Nauka kroz priče" ipak smatra da je loša ideja i da se prave značajne uštede energije.

- Generalno meni je zastrašujuće da ćemo zauvek ostati zarobljeni u zimskom vremenu koje je prirodno vreme. Mi se svi pomalo radujemo kada krajem marta pređemo na ukazno vreme, da nam je više vremena obdanica. Ako ukinemo ukazno vreme zauvek ostajemo u prirodnom vremenu - pojasnio je on.

(Izvor: blic.rs)

Share this article