DA LI NAS UBIJA NATO URANIJUM? Dva ugledna lekara smo pitali isto pitanje, njihovi odgovori će PODELITI SRBIJU

Srbija je već godinama u vrhu zemalja po broju obolelih od karcinoma, a prva je u Evropi po smrtnosti od raka. Za drastični porast obolelih od malignih bolesti najčešće se krivilo NATO bombardovanje Srbije osiromašenim uranijumom.

A da li je zaista tako i šta kažu nauka i struka?

Ovo pitanje uzdrmalo je srpsku javnost nakon što se, u jeku priče "o epidemiji raka u 2019. godini i katastrofalnim posledicama osiromašenog uranijuma koje tek predstoje", oglasio se ugledni lekar prof dr Zoran Radovanović, epidemiolog i predsednik Etičkog komiteta Srpskog lekarskog društva, koji je oštro negirao takve najave.

Njegovom mišljenju podjednako oštro suprotstavila se prof. dr Danica Grujičić, neurohirurg i načelnica za neuroonkologiju Klinike za neurohirurgiju u Kliničkom centru Srbije, koja je osiromašeni uranijum nazvala zločinom, i iznela podatak da 15 godina posle NATO bombardovanja ima 2,7 puta više obolelih od malignih bolesti.

 

"Blic" je sučelio ova dva eksperta i postavio im sledeća pitanja:

  1. Da li osiromašeni uranijum predstavlja smrtonosni rizik za zdravlje građana Srbije i koje bolesti može da izazove?
  2. Šta poručujete stručnjacima koji tvrde suprotno?
  3. Na kojim nalazima temeljite svoj stav?

Ovo su njihovi odgovori.

Prof. dr Radovanović: Plašiti se uranijuma isto je kao plašiti se kobri i krokodila

Prof. dr Zoran Radovanović

*Foto: Centar za promociju nauke / youtubeProf. dr Zoran Radovanović

1. Osiromašeni uranijum ne predstavlja ni smrtonosan, niti bilo kakav merljiv rizik za građane Srbije. Razlog je isti zbog kojeg nije razumno da se bojimo indijskih kobri, amazonskih krokodila ili jupiterove prašine. Posledice nema bez uzroka, a osiromašeni uranijum nije padao u Centralnoj Srbiji (uz zanemarljiv izuzetak uz samo Kosovo). I u delovima Iraka, Kuvajta, KiM i BiH, gde je palo najviše takvih bombi, rizik po zdravlje je skoro samo teoretski, osim za građane koji su se u trenutku eksplozije nalazili u samom oklopnom vozilu ili u njegovoj neposrednoj blizini (ne dalje od 50-100 metara). Razlog odsustvu panike je u tome što je ta količina uranijuma minimalno povećala ukupnu radioaktivnost (obično ne više od 1 odsto).


*Foto: VALDRIN XHEMAJ / EPA;

Osiromašeni uranijum može da izazove oštećenje bubrega kod ljudi koji imaju gelere u telu. To je toksični efekat teškog metala, kakav je uranijum. Nema dokaza da čak ni kod njih postoji povećan rizik obolevanja od raka.

 

2. Među stručnjacima koji tvrde suprotno neki su površni, neki lenji da čitaju naučnu literaturu, neki puni sebe, a neki ne razumeju epidemiologiju... Neki se jednostavno samopromovišu, jer je popularno kritikovati NATO (i ja to uporno činim, ali ne na račun istine), a drugi svesno iskrivlju podatke radi političke koristi. Svima njima bih savetovao da se drže naučno utvrđenih činjenica, a kao predsednik Etičkog komiteta Srpskog lekarskog društva imao bih za njih još dve poruke - da vode računa o svojoj ljudskoj i profesionalnoj etici, odnosno da ne prodaju dušu đavolu i da svoje kolege koji se drže naučnih činjenica ne optužuju da su strani plaćenici, jer takva manipulacija uvek ima tragične posledice.

3. Navedene tvrdnje zasnivam na pomnom praćenju celokupne naučne literature i najnovijih saznanja o tome u svetu.

Dr Grujičić: Uranijum nas truje, to je zločin

Prof. dr Danica Grujičić
 

*Foto: Petar Dimitrijević / RAS SrbijaProf. dr Danica Grujičić

1. Osiromašeni uranijum predstavlja rizik po zdravlje građana Srbije. Udisanje uranijumske prašine dovodi do pojave malignih bolesti, s tim što je za taj proces neophodno vreme. Za sistemske malignitete kao što su leukemije i limfomi 5 do 10 godina, a za solidne maligne tumore kao što su karcinomi pluća ili debelog creva 15 do 20 godina.

 

2. Stručnjake koji tvrde suprotno pozivam da, kao i mi koji tvrdimo da je osiromašeni uranijum zločin, formiramo uz pomoć države komisiju koja bi sve detaljno analizirala, makar sada, skoro 18 godina posle bombardovanja i građanima Srbije rekla pravu istinu. Zašto se takva komisija nikada nije formirala i da li je moguće da niko iz vlasti nije zainteresovan da se kaže istina, ma kakva ona bila?

Kasetna bomba
 

*Foto: Tutantomen / WikipediaKasetna bomba

Činjenica je jedno - svetski prosek novoobolelih od malignih bolesti je 2.000 na milion stanovnika, a Srbija prema podacima iz 2014. (15 godine nakon bombardovanja) ima 5.500 na milion stanovnika, odnosno 2,7 puta više. I još nešto, ne zaboravite užasno hemijsko zagađenje koje je predstavljalo pravi EKOCID, pošto su gospoda iz NATO-a gađala sva hemijska, naftna i elektropostrojenja koja su bila na mapama hazarda. Zašto, ako im nije bio cilj da nas unište na ovim prostorima?

 

3. Svoje mišljenje temeljim na podacima u knjigama i člancima naših i stranih autora - "Zločin u ratu, genocid u moru" (Vladislav Jovanović, Slobodan Petković i Slobodan Čikarić), "Osiromašeni uranijum - metode detekcije, saniranje neposrednih efekata i prevencija kasnih posledica" (Branka Đurović, Vesna Spasić - Jokić, Slobodan Petković, Dragutin Fortuna, Vesna Selaković - Mićunović, Nedeljka Atlagić), "Tajna osiromašenog uranijuma - posledice NATO bombardovanja" (urednici Branimir Nešić, Nikola Marinković), "Ekologija i rat -  Izveštaj nezavisnih eksperata o NATO bombardovanju SRJ"  (priredio Vukašin Pavlović).


*Foto: VLADIMIR VETKIN / EPA;

U ovim knjigama čije su štampanje finansirali sami autori, da ne bi bilo zaboravljeno možete naći čitav niz članaka stranih autora koje se odnose na osiromašeni uranijum i posledica rukovanja oružjem sa osiromašenim uranijumom. Problem kod osiromašenog uranijuma je to što je potrebno vreme da se iskažu njegova dejstva i onda skeptici objašnjavaju nastanak kancera svim drugim uzrocima, samo ne osiromašenim uranijom.

(Izvor: Blic.rs/ Autor: Nataša Latković)

Share this article