Doktor nauka beskućnik: 25 godina me ponižavaju, živim kao životinja

Dr Slobodan Marinković, najveći ekspert u oblasti krvnih sudova mozga, živi na Anatomskom institutu Medicinskog fakulteta, bez kupatila, kuhinje ili bilo kakve opreme za domaćinstvo.

Tokom devedesetih godina nadležni su mu dva puta dodelili stan. Međutim, u prvi su bespravno ušli policajci, kaže porofesor, a useljenje u drugi nikada se nije realizovalo zbog mnogobrojnih administrativnih peripetija.

Dr Slobodan Marinković ugledni je naučnik koji već 25 godina živi na Anatomskom institutu, pišu Novosti. Penzionisani je redovni profesor anatomije Medicinskog fakulteta u Beogradu, u čijoj je istoriji upamćen kao jedan od najmlađih doktora nauka. Osim toga, među četvoricom je najvećih eksperata u oblasti krvnih sudova mozga, predavač na priznatim univerzitetima od Amerike do Japana, gostujući predavač na kongresima širom sveta i autor više od 130 naučnih radova. A beskućnik - već dve i po decenije živi na Anatomskom institutu Medicinskog fakulteta, bez kupatila, kuhinje ili bilo kakve opreme za domaćinstvo, okružen knjigama i najnužnijim nameštajem.

"Sve je ovo strašno poniženje, jer živim kao životinja," kaže profesor Marinković za Novosti. "Čitav radni vek nisam uspeo da dođem do krova nad glavom. U zakonskim okvirima pokušao sam da učinim sve da bih rešio to egzistencijalno pitanje, ali, nažalost, bez rezultata. U penziji sam od pre tri godine, ali uz dopuštenje dekana Medicinskog fakulteta, još sam stanar ove prostorije Anatomskog instituta. Do kada i kako, i šta dalje, pitanja su i dileme na koje ni sada, kao i pre 25 godina, nemam ni odgovor ni rešenje."

 

Tokom devedesetih godina nadležni su mu dva puta dodelili stan. Međutim, u prvi su bespravno ušli policajci, kaže porofesor, a useljenje u drugi nikada se nije realizovalo zbog mnogobrojnih administrativnih peripetija.

"Uvek sam živeo pošteno i vrlo skromno, svima sam nesebično pomagao. Jednostavno, moja posvećenost nauci i umetnosti bila je nespojiva sa sticanjem materijalnih dobara i s lagodnim životom. Ipak, stekao sam nekoliko najvažnijih stvari: uspeh u svetskoj nauci, značajne radove u umetnosti i dve lepe i pametne ćerke koje žive s majkama."

Tvrdi da je i od 2000. godine u više navrata pokušavao da svoj problem predoči vlastima; tokom poslednjih 16 godina obratio se nadležnim gradskim i republičkim službama, ali ga neki, kako kaže, nisu ni udostojili odgovora, a odgovori onih koji jesu svodili su se na "Mi ne dodeljujemo stanove".

On se 24. oktobra ove godine obratio i Ministarstvu prosvete povodom udžbenika anatomije sa atlasom, čiji je jedan od autora.

"Studenti medicine za učenje anatomije godinama koriste udžbenik iz prošlog veka, star 30 godina," tvrdi profesor. "Da bismo prekinuli ovu nedopustivu situaciju, prof. dr Branislav Filipović, direktor Anatomskog instituta, i prof. dr Laslo Puškaš, šef katedre anatomije, i ja, uradili smo najsavremeniju knjigu iz ove oblasti sa anatomskim atlasom u boji koji sadrži oko 800 ilustracija."

Pokušali su da knjigu, koja je odštampana pre četiri meseca, promovišu za zvaničan udžbenik, ali bez uspeha, knjiga je i dalje "na čekanju". Anatomija je, kako profesor kaže, kompleksna nauka, ima "fazona" kako se pamti, a vizuelno pamćenje je primereno i najbolje za učenje anatomije, što bi novi udžbenik sa atlasom u potpunosti omogućio.

(Izvor: Nedeljnik.rs)

Share this article