Đinping je u vojnoj uniformi, sa palube razarača, održao smotru ukupno 48 ratnih brodova, 76 aviona i više od 10.000 vojnika i mornara u blizini luke Sania, u Južnom kineskom moru, koja je inače predmet teritorijalnog spora Kine i njenih suseda.
O vojnim ambicijama kineskog predsednika svedoči podatak da je više od polovine brodova koji su učestvovali na smotri izgrađeno u poslednjih pet godina otkad je ovaj sve moćniji kineski vođa došao na vlast. Među brodovima bio je i nosač aviona "Ljaoning".
[youtube height="577" width="770" align="left|right|none"]https://www.youtube.com/watch?v=zeJqxUMzN64[/youtube]
Kina već dve decenije gradi mornaricu ''plave vode'' koja bi bila sposobna da projektuje silu u Indijskom i Tihom okeanu, koji okružuju kineske ekonomske interese u Africi, na Bliskom istoku i u jugoistočnoj Aziji.
Kina je prošle godine porinula svoj prvi nosač aviona izgrađen u zemlji. Ovaj trend sve više zabrinjava i američku vojsku. Admiral Hari Haris komandant američke pacifičke komande, u februaru je upozorio Kongres da bi ''impresivan razvoj kineske vojske uskoro mogao da izazove SAD"
[youtube height="577" width="770" align="left|right|none"]https://www.youtube.com/watch?v=q5CzgMgqSM4[/youtube]
Đinping je pozvao svoju mornaricu da ostane budna, čuva nacionalne interese
''Izgradnja moćne narodne mornarice nikad nije bila toliko važna kao danas. Mi ćemo nepokolebljivo ubrzati modernizaciju naše mornarice i težiti da od nje izgradimo mornaricu svetske klase'', poručio je Si u svom govoru.
China's first operational aircraft carrier arrives in Hong Kong for the first time in a display of military might https://t.co/mCzqeUBMKs pic.twitter.com/b6OCf05fz4
— AFP news agency (@AFP) 07. јул 2017.
Posle smotre ova impresivna flota ide na vojnu vežbu pored obale Tajvana koja počinje 18. aprila i traju tri dana.
Vežbe su prve u poslednje dve godine, a organizuju se samo nekoliko nedelja pošto je američki predsednik Donald Tramp potpisao zakon kojim podiže diplomatski status Tajvana, dopuštajući određene službene posete na visokom nivou.
[youtube height="577" width="770" align="left|right|none"]https://www.youtube.com/watch?v=qVnuksX2tJM[/youtube]
Kina je na to reagovala vrlo negativno budući da Tajvan smatra delom jedinstvene kineske nacije. Tenzije između Kine i Tajvana u porastu su otkad je na izborima tajvansku vladu naklonjenu Pekingu zamenila ona koja se zalaže za potpunu nezavisnost.
(Izvor: kurir.rs)