Poziv šeika Nišlijki Veseloj Tanasković (32) nije iznenađujući. Ona je zahvaljujući svom naučnom radu o pošumljavanju pustinja uspela da stigne i do istraživačkog centa NASA i šest meseci uči od eminentnih mentora i druži se sa najboljim mladim naučnicima na svetu.
- Tema mog doktorata na Tehničkom univerzitetu u Beču je pošumljavanje Sahare, čime se niko dosad nije bavio. Čelnici NASA su prepoznali vrednost mog naučnog rada i pozvali me u istraživački centar. To je pravi mali grad od 10.000 ljudi kod San Franciska. Tu se nalaze i Svemirski centar, ali i kompanije kao što su "Tesla", "Gugl", "Amazon", "Fejsbuk"... Zadivljena sam kako se ovde nauka osnažuje da bude korišćena u komercijalne svrhe jer su odavno shvatili da nauka mora da bude povezana sa biznisom - priča za "Blic" Vesela.
Mlada naučnica s divljenjem priča o NASA, ali i o kolegama koje su tamo.
- U NASA je trenutno 90 mladih naučnika iz 47 zemalja, a od toga su 52 žene. Svi smo ovde kao porodica. Ja sam jedina iz Srbije i sa Balkana. Sa mnom je devojka Rozan iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Ona nosi hidžab, ali je izumela tepih koji pravi struju. Tu je i momak iz Holandije čiji izum je električni auto koji se puni dva puta godišnje. Džamil je kao dete jedva preživela od gladi, a danas u Keniji ima uspešne projekte za osnaživanje farmera. Ovde se pravi meso iz veštačkih ćelija, kako bi se sprečilo ubijanje životinja. Svi su pravi vizionari, okrenuti ka budućnosti - kaže Vesela.
Da bi stigla do NASA, mlada Nišlijka je prvo završila Gimnaziju "Svetozar Marković" u rodnom gradu, onda je diplomirala arhitekturu na niškom Građevinsko-arhitektonskom fakultetu, a doktorirala je urbano planiranje na Tehničkom univerzitetu u Beču.
- Moj doktorski rad je "Pošumljavanje Sahare koristeći samoodržive transportne sisteme lakih cevovoda". Otac mi je dao ovu ideju jer je on bio fasciniran Nilom i Asuanom, i mogućnošću da se iskoristi nagomilano blato reka. Oko 42 odsto svetskih rezervi pijaće vode u ovakvim rezervoarima biće ugroženo do 2050. godine. Imaćemo veliki problem da održimo naše slatkovodne rezerve, bez obzira na klimatske promene i globalno zagrevanje, koji samo pogoršavaju situaciju - kaže Vesela.
Da bi stigla u NASA, morala je na kongresu o zemljištu "Evrosoil" da predstavi svoju ideju o "zelenoj Sahari", pa da učestvuje u programu "Global Solutions" na "Singularity University" u SAD, kao prva osoba iz Srbije.
Vesela dodaje da je svoj rad patentirala u Beču i da želi da njen projekat bude primenjen u zemljama severne Afrike.
- Moj primer mora da bude inspiracija mladima u Srbiji. Deca moraju više da se bave naukom - priča Vesela Tanasković.
Spavaju u bunkerima astronauta
Vesela kaže da mladi naučnici u NASA spavaju u bunkerima u kojima su spavali prvi astronauti koji su otišli na Mesec.
- Sve je tamo ostalo isto, isti su kreveti, plakari... Nema tamo nikakvog luksuza. Imala sam prilike da čujem predavanje od prve žene muslimanke koje bila izbeglica, ali je uspela da u 40. godini odleti u svemir - kaže ona.
(Izvor: blic.rs)