Ponovo je aktuelna teorija o albanskim kupovinama nekretnina u Vranju

Ne postoje podaci koji idu u prilog tezi da Albanci kupuju nekretnine po Vranju.

Priča o navodnoj kupovini nekretnina u Vranju od strane Albanaca ponovo je aktuelna u srpskoj javnosti, osim u samom gradu, gde vodeći ljudi iz društvenopolitičkog života i institucija koje bi trebalo da imaju ovakve podatke ne mogu da potvrde te informacije.

Dragan Nikolić, ugledni advokat iz Vranja i nekadašnji poslanik SNS - a u Skupštini Srbije, tvrdi da su priče o kupovini nepokretnosti od strane Albanaca u Vranju potpuno netačne.

- Tridest godina radim posao advokata i nemam apsolutno ni jednu informaciju o tome da je zaključen nekakav ugovor o kupoprodaji nepokretnosti između Vranjanaca i Albanaca.

 

Mislim da je to pronošenje najobičnijih lažnih vesti.

A sa druge strane, dozvoljena je kupovina svim građanima Republike Srbije, pa i Albancima.

Ovo je očigledno da neko tendenciozno želi da prenese i da plaši građane Vranja, Niša i Južne Srbije.

Moje mišljenje i kao advokata i kao građanina Vranja je da je nemoguće da se obavlja trgovina nepokretnostima u Vranju, a da za to ne postoje evidentirani podaci.

Zvanično nema podataka da Albanci masovno kupuju nekretnine u Vranju, Foto: S: Tasić

Svaki notar ima svoju knjigu gde beleži ime kupca i prodavca, tako da garantujem da bismo mi advokati to saznali, a pošto nismo saznali da je bilo ko od Albanaca kupio nepokretnost u Vranju i preneo na svoje ime, to znači da se tako nešto nije ni desilo - zaključuje Nikolić.

Nebojša Stamenović, načelnik u Katastru nepokretnosti u Vranju, kaže da ne može da demantuje ni da potvrdi informaciju o kupovini nekretnina od strane Albanaca.

- U Katastru se ne obrađuju podaci po nacionalnoj osnovi, o nacionalnoj pripadnosti kupaca i prodavaca.

 

Poseban registar u tom smislu ne postoji.

Ne mogu da dopustim sebi analizu takve vrste podataka, svako ko može da kupi nešto je kupac - dodaje Stamenović.

U kancelariji Milene Stanković, jednog od notara u Vranju, kažu da ne daju informacije o tome koje su nacionalnosti kupci i prodavci.

Olivera Stamenović, takođe notar u Vranju, pak kaže da nema u svojoj praksi ugovore o kupoprodaju nekretnina između Albanaca i Vranjanaca.

- Ne mogu da se setim da smo overili takav ugovor u nekom periodu - jasna je Stamenovićeva.

*Foto: S: Tasić

Iz svega navedenog da se zaključiti da u Vranju Albanci ipak ne kupuju nekretnine, barem ne pod albanskim imenima i prezimenima.

Novinar Nikola Lazić, urednik portala bujanovacke.co i nekadašnji urednik Novina Vranjskih, koji živi u Bujanovcu, takođe smatra da priče o kupovini nekretnina u Vranju, od strane Albanaca nemaju realno utemeljenje.

- To je priča koja se periodično javlja poslednjih 20 godina, a obično se javlja kada su velike političke igre u pitanju, kao što je trenutno aktuelan dijalog u Briselu, u vezi KiM.

- Pokušava se da se Albanci anatemišu i da se prikaže da je to što oni navodno kupuju nekretnine, nešto mnogo opasno i strašno. Ali sa druge strane, pod pretpostavkom da je tačno da kupuju nekretnine van Bujanovca i Preševa, oni su građani Srbije i imaju legitimno pravo da kupe gde im odgovara bilo šta.

 

- Zvaničnih podataka o ovakvoj kupoprodaji nema. Znam nezvanično da su pojedini Albanci, koji se bave nekim poslovima, kupili nekoliko lokala u Nišu. Taj poslovni prostor su uzeli čisto iz ekonomkih razloga, jer im je jeftinije da kupe lokal nego da ga iznajmljuju. Njih ne zanima da žive u Nišu, jer se u ovom slučaju radi o čisto ekonomskim interesima. Za Vranje ne znam da su išta kupili, sve je na nivou glasina - napominje Lazić.

Albanci, prvenstveno omladina, imaju cilj da odu na Zapad, ne zanima ih da žive ni u Bujanovcu, Preševu, Vranju ili Nišu.

Albanci iz Bujanovca i Preševa, kao i Romi u mnogim slučajeva ostvarili su želju da rade u EU, tako da gotovo svako domaćinstvo ima po nekog bliskog u inostranstvu.

Zbog te činjenice, nekretnine u Bujanovcu recimo, u novogradnji sa placem, koštaju skoro kao u Beogradu.

Kuća sa placem u romskom delu Bujanovca ili pak u novom naselju vredi oko 75.000 evra.

Sa druge strane, mnogi Vranjanci često iz revolta prema aktuelnoj ekonomskoj situaciji znaju da kažu da će sve prodati Albancima i otići na kraj sveta, ali od takve kupoprodje, kako sada stvari stoje, izgleda nema ništa.

Ovo je ipak realnija slika prosečne zgrade u Vranju danas, Foto ilustracija: Telegraf/Shutterstock

(Izvor: telegraf.rs)

Share this article