Koliko god vam instinkt govorio da je povrće kupljeno od bake sa pijace sigurno bolji izbor, to uglavnom uopšte nije istina, a koje sve potencijalne opasnosti vrebaju sa uličnih i pijačnih tezgi otkriva nam Miroslav Otašević, inženjer prehrambene tehnologije i jedan od idejnih tvoraca projekta "Šta jedem?".
Postoji mnogo dobrih razloga zašto je u pojedinim slučajevima preporučljivo kupovati prehrambene proizvode u poznatim, renomiranim radnjama, prodajnim lancima, pre nego na pijačnim ili uličnim tezgama.
- Veliki prodajni objekti nabavljaju namirnice od dobavljača koji svoje proizvode uzgajaju i prodaju prema ugovorenim standardima. To znači da su tačno određene i količine pesticida i hemijskih sredstava koje mogu da se nađu u proizvodu. S druge strane, samostalni proizvođači koji pridaju na tezgama, najčešće pesticide i hemiju koriste u nekontrolisanim i ogromnim količinama, uglavnom kako bi dobili više proizvoda u kraćem roku. Tako, misleći da kupujete "zdravije" od seljaka sa pijace, zapravo kupujete robu punu hemije nad kojom niko nije vršio kontrolu - kaže za Žena.rs Miroslav Otašević.
Otrovi ne vrebaju samo sa tezge već i oko tezge, jer je na otvorenom prostoru i mnogo više opasnosti.
- Ne zaboravite teške metale iz vazduha (izduvni gasovi) koji dospevaju na površinu voća i povrća. Tezge su uglavnom smeštene pored parkinga kamiona, prometnih saobraćajnica. Ukoliko niste dovoljno disciplinovani prilikom pranja voća i povrća, možete sebe dovesti u rizičnu poziciju konzumacije teških metala i ostalih štetnih atmosferskih jedinjenja -upozorava Miroslav Otašević.
I uslovi su u zatvorenim prostorima kontrolisani, što je takođe veoma važno.
- U ozbiljnim prodajnim objektima proizvodi se prodaju u kontrolisanoj atmosferi (temperatura, vlažnost, svetlost, učestala kontrola). Na tezgama i u pojedinim malim prodajnim objektima prodavci mesne i mlečne prerađevine stavljaju u sam izlog objekta koji je najčešće izložen suncu, pokušavajući da privuku kupce. Hranu treba štitii, a ne izlagati - kaže Otašević.
I, na kraju, tu su etikete i deklaracije na koje se ipak možete osloniti, ukoliko znate da ih rastumačite. Na tezgama ste uglavnom prepušteni na milost i nemilost proizvođaču. Dovoljno je navesti broj pokušaja obmanjivanja kupaca prodajom veštačkog meda, koji je zapravo bio obojeni glukozno-fruktozni sirup sa dodatkom veštačke arome i enzima (a već smo govorili o tome koliko je ovaj sirup opasan po zdravlje), pa da ipak dva puta razmislite pre nego što svoje poverenje i zdravlje date u ruke nekom nepoznatom.
(Izvor: zena.blic.rs)