Uzgaja pečurke, da bi obezbedio školovanje i egzistenciju

Donacijom za bavljenje agrobiznisom Kuljanin obezbedio školovanje i egzistenciju. Predrag Nešović otvorio i treći podrum.

ŠITAKE pečurke sa Dalekog istoka dobro uspevaju i u podnožju Telečke visoravni u Kuli. U podrumu, iskopanom duboko u bregu, uzgaja ih apsolvent Poljoprivrednog fakulteta Predrag Nešović, koji je ovim biznisom obezbedio sebi školovanje i egzistenciju.

 

- Krenuo sam sa proizvodnjom 2011. godine, zahvaljujući bespovratnoj donaciji Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) od oko 12.000 dolara, namenjenoj mladima koji žele da se bave agrobiznisom. Dobio sam klima-uređaj, rashladnu komoru, seckalicu i ostalu opremu neophodnu za uzgoj pečurki. "Pogon" je u startu bio u jednoj prostoriji, sad je proširen na tri, a u planu je da osposobim i četvrtu komoru - iznosi Predrag.

U Japanu, Kini i drugim azijskim zemljama šitake pečurke su samonikle, a kod nas najbolje rastu u podrumima sa dosta vlage.

- Imam zasvođen podrum od 200 kvadratnih metara. Pečurke gajim na kompostu od piljevine, koji nabavljam od poljoprivrednog gazdinstva iz Kule. Šitake u prevodu sa japanskog znači "hrastova pečurka", jer najviše uspeva u blizini ovog drveta. Supstrat koji koristim je od piljevine hrasta, bukve i topole. Dobar kompost je pola uspeha u ovom poslu - naglašava Nešović.

Zbog svojih visokih nutritivnih vrednosti i lekovitosti, šitake pečurke su prihvaćene i u zvaničnoj medicini u Japanu, gde je nazivaju eliksirom života. Predragova firma, u kojoj su zaposleni još i njegova majka i jedan pomoćni radnik, proizvodi nedeljno od 80 do 100 kilograma pečurki, a isporučuje ih nakupcima širom Vojvodine.

 

- Cena šitake pečurki u maloprodaji je oko 1.000 dinara, a nakupci ih preuzimaju za 400 do 600 dinara, zavisno od klase. Na ceni su krupnije pečurke, mada su sitnije ukusnije, lakše za spremanje i lepše izgledaju na tanjiru, jer nisu sečene. Zarada bi bila odlična kad bih sav rod prodavao za 600 dinara po kilogramu. Ovako, mogu reći da sam oprezno zadovoljan - navodi Predrag.

Proizvodnja šitake pečurki je, ističe on, vrlo zahtevna i traje 365 dana u godini.

- Na fakultetu se malo pažnje posvećuje gljivarstvu, mada bi nauka doprinela da se unapredi proizvodnja pečuraka u našoj zemlji - kaže Predrag, koji studira ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu.

PRIRODNE, BEZ HEMIJENEŠOVIĆ je nedavno, na konkursu austrijskog SEED programa (Podrška razvoju obrazovanja i zapošljavanja), dobio opremu od prohroma za uvođenje Hasap standarda kvaliteta. Radi boljeg plasmana robe namerava i da ozvaniči organsku proizvodnju pečuraka, u čijem uzgoju ne primenjuje nikakva hemijska sredstva.

 (Izvor: Novosti)

Share this article