VIŠE NIJE SRPSKI GRAD: U Čikagu sve više ljudi izbegava da se izjašnjava Srbinom

Nije tajna da dosta Srba živi van granica svoje zemlje, pa tako određen broj je svoje idealno mesto za život pronašao u SAD. Prema procenama iz 2005. godine više od milion njih su se u SAD izjašnjavali kao Srbi. Već tradicionalno najveći broj njih živi u Čikagu, ali ispostavlja se da sada više nije tako.

Prema poslednjem popisu iz 2011. godine, Srba u Čikagu sa okolinom ima oko 50.000, a sredinom sedamdesetih ih je bilo oko 300.000.

To se moglo videti po velikom broju crkvenih kompleksa, kao što je crkva svetog Simeona Mirotičivog koja se nalazi u istočnom delu Čikaga i manastir Nova Gračanica koji se nalazi u gradiću Treće jezero.

 

Godine 1872. u Čikago stiže prvi Srbin, Ivan Vučetić. Prva srpska organizacija u Čikagu, „Obilić“, osnovana je davne 1878. Već 1893. je održana prva srpska parada u Čikagu na aveniji Mičigen.

Mihajlo Pupin je živeo u Čikagu. Godine 1930. je u Čikagu živelo 40.000 – 60.000 Srba, a danas je njihov broj vratio na taj sa početka XX veka.

To je značajno uznemirilo pripadnike srpske zajednice u SAD.

- Sve ove srpske bajke su sada srušene, jer je zvanična statistika pokazala da su Srbi mali narod u Americi. I da nestaju u ovoj ogromnoj zemlji od 307 miliona stanovnika.

Za nestajanje Srba krivi su prvo loš američki pristup nacionalnom pitanju prilikom popisa stanovništva, a potom i srpska potreba ka skrivanju u američkom društvu - kaže za "Večernje novosti" dr Miroslav Božinović, politički analitičar iz Detroita i vlasnik sajta „Serbijana“.

 

Naime, u SAD se na prethodnom popisu nacionalno poreklo utvrđivalo pitanjem „kojim jezikom govorite u kući“? Tada se 360.000 ljudi izjasnilo kao Srbi.

Kod popisa 2011. tog pitanja nije bilo, već je na inicijativu Kongresa srpskog ujedinjenja uvedena mogućnost da u stavci „ostali“ naši ljudi mogu da upišu da su Srbi.

- Neobavešteni Srbi su se izjašnjavali kao „belci evropskog porekla“, a ne kao Srbi. Druge nacije su bolje organizovane, pa je, na primer, popisano 50 miliona Nemaca, 37 miliona Iraca i 18 miliona Italijana. Kao Amerikanci izjasnilo se oko 19 miliona građana, jer čak 109 miliona žitelja SAD nije izašlo na popis - kaže dr Božinović.

(Izvor: telegraf.rs)

Share this article