"ZA NAS JE VLADAR TITO, A DRŽAVA JUGOSLAVIJA" U gradiću u Bosni vreme je stalo

Ni u jednom gradu na Balkanu ne čuvaju tako verno tekovine SFRJ kao u Velikoj Kladuši, gradiću na zapadu BiH poznatom po "Agrokomercu" i Fikretu Abdiću, koji je pobedio na izborima.

O tome svedoči više od 1.000 članova Udruženja "Josip Broz Tito", a na svakom koraku su obeležja bivše domovine koju, u inat političkim razlikama među Kladušanima, gotovo niko ne osporava.

 

Kajtaz Sabljaković, poznatiji po nadimku Kajto, svoju roštiljnicu "Kvarta", gde sa razglasa odjekuju pesme o Titu i Jugoslaviji, ukrasio je obeležjima SFRJ.

- Mi i sada živimo u vreme Staroga, tako se osećamo. Ne priznajemo druge vladare ni države osim Tita i Jugoslavije - priča Kajto pokazujući Titove slike, reljefe, postere, razglednice i fotografije sa skupova posvećenih uspomeni na bivšu državu i pokojnog predsednika.

Kao nekad: U centru su biste narodnih heroja, ulice nisu menjale ime

*Foto: M. Pilipović / RAS SrbijaKao nekad: U centru su biste narodnih heroja, ulice nisu menjale ime

Sulejman Muhamedagić, predsednik kladuškog SUBNOR-a i bivši partizan koji gazi devedeset i drugu jesen, hvali se redovnim posetama Kumrovcu, Kući cveća u Beogradu, Titovoj pećini u Drvaru, Jajcu i drugim mestima ovekovečenim slavom tokom NOB-a.

 

- Ne odustajemo od mladalačkih ideja i vojničke zakletve. Kakvi bismo to bili ljudi da često menjamo stavove i ideologiju. Posebno smo sretni što nam se pridružuje sve više omladine, koja sa poštovanjem govori o Titu i Jugoslaviji. Osuđujemo veličanje fašističke ideologije koja se, na veliku sramotu, podstiče u pojedinim mestima i državama iz našeg susedstva - upozorava Muhamedagić.

Njegove navode potvrđuju naši sagovornici u Velikoj Kladuši. Veljko Jančić, učitelj u penziji, koji je ovde davno došao iz Slunja, a njegova supruga Zora iz Bosanskog Petrovca, ovaj grad i ljude je davno zavoleo.

I sada živimo u vreme starog: Kajtaz Sabljaković

*Foto: M. Pilipović / RAS SrbijaI sada živimo u vreme starog: Kajtaz Sabljaković

- Jugoslavija se ovde ogleda višestruko, ponajviše u tolerantnim odnosima među ljudima, poštovanju različitosti pa i bratstvu i jedinstvu, ma kako to nekome zvučalo kao prevaziđena forma, više nego u jugonostalgičnom folkloru kojeg ima mnogo - ispričao nam je Jančić.

 

Da se ovakva politika neće menjati uverili smo se u kancelariji Laburističke stranke Fikreta Abdića, novog načelnika opštine, gde su takođe slike i obeležja Josipa Broza Tita. Ulice u Velikoj Kladuši nisu menjale nazive u ratnom i poratnom vremenu. Zovu se po imenima narodnih heroja i partizanskih prvoboraca čije biste su u centru grada, preko puta obnovljene pravoslavne crkve.

- Glavna ulica je Maršala Tita, koja se ukršta sa Ulicom Ibrahima Mržljaka, prvoborca iz Velike Kladuše i Milana Pilipovića, narodnog heroja iz Kozarske Dubice koji je ovde učestvovao u podizanju ustanka 1941, a poginuo na Uni kod Bihaća. Kozaračka spaja ulice Đure Pucara Starog i Tone Horvata - pojasnio nam je bivši načelnik Admil Mulalić rekavši da je to volja meštana, da predratna imena ulica nikoga ne iritiraju kao ni dvojezične table naselja, na latinici i ćirilici gotovo na svakom mestu, bez obzira na to što ovde ubedljivu većinu imaju Bošnjaci. Inače, na poslednjem popisu oni su se izjasnili kao ostali jer i dalje sebe smatraju Muslimanima a takav odgovor nije ponuđen.

Sevdalinka i srpska dvojka

U programu Radija "Velkaton", popularnog medija u ovom kraju, dominira muzika svih naroda i narodnosti bivše Jugoslavije.

Jugoslavija se ovde ogleda u tolerantnim odnosima i poštovanju različitosti

 

*Foto: M. Pilipović / RAS SrbijaJugoslavija se ovde ogleda u tolerantnim odnosima i poštovanju različitosti

- Nemamo nikakvih barijera, niti nas zanima da li će nekome zasmetati naš programski koncept. Emitujemo pesme svih pevača, bez obzira na njihovu nacionalnu ili neku drugu pripadnost. Pokazalo se da to slušaoci odavde iz Kladuše, iz Krajine, ali i naši u Americi traže, od sevdalinke do srpske dvojke - kazao nam je Sead Purić, vlasnik, voditelj programa i tvorac "Velkatona", kojeg ovde smatraju i važnim hroničarem kladuškog kraja.

(Izvor: Blic.rs)

Share this article