Za razliku od njegovih kolega, Kan nije bio zbunjen ili revoltiran pitanjem i naveo je pet razloga zbog kojih je matematika važna.
1.
*Foto: profimedia
I ne samo to, već da kreneš dalje i rešiš nemoguće zadatke.
Na primer Miki i Jelena stoje pred tablom i rešavaju jednačinu. Jelena je sigurna da je jednačina ispravna, a Miki sigurno zna da je pogrešna.Na sledećem času njih dvoje menjaju mišljenje. Jelena veruje da je jednačina netačna, a Miki u neverici gestikulira rukama i naziva Jelenu idiotom. Zvuči kao izmišljotina? Matematičari se suočavaju sa takvim situacijama svaki dana.
Pitajte bilo kog profesora šta da uradite ako zadatak ne može da se reši, i odgovor će biti jednostavan: "Počni iz početka i pokušaj da ga rešiš drugačije. I ne brini zbog greške koju si napravio jer te je to odvelo na pravi put."
2.
*Foto: profimedia
Preciznost je odlika matematičara. Svaki termin i fenomen kod njih ima preciznu i jasnu definiciju.
Znate kako su vas nastavnici terali da učite napamet svaku definiciju geometrijskih figura ili Pitagorinu teoriem? Niste imali pojma kada i gde ćete moći da koristite to nabubano znanje. Razmislite - da li uvek izgovaramo reči bez trenutka oklevanja, baš u kontekstu njihovog značenja? Da li biste mogli u deliću sekunde da odgovorite šta su sreća ili ljubav? Da li bi te iste reči upotrebio i neko vama jako drag, najbliži? I još važnije - da li biste mogli da imenujete stvar koja nema preciznu definiciju?
3.
*Foto: profimedia
Rešavanje matematičkih problema je kao igranje šaha. Svaki pogrešan ili nepažljiv potez može imati užasne posledice.
Koliko često ste kada ste radili zadatak iz algebre završili u ćorsokaku jer ste negde stavili minus umesto plusa? Čak i najmanja greška može da uništi sve i postane velika prepreka u vašoj nameri da što pre završite domaći. Matematika nas uči da budemo skoncentrisani i odgovorni za ono što radimo. To nije mala stvar, zar ne?
4.
*Foto: profimedia
"Ono što sada govorim je laž", tako čuveni paradoks lažova zvuči. To je najbolji opis svega što se dešava u modernoj nauci.
Mnogo je teorema, pravila i aksioma za koje se smatralo da su ispravni, a zapravo nisu. To znači da ne treba slepo da verujemo čak ni ljudima s najvećim autoritetom, bar dok ne proverimo sami da li je tako kako kažu. Naučnici to zovu "odgovorni skepticizam", a matematika nas tome uči na odlična način.
5.
*Foto: profimedia
Jer ako ti ne rešiš zadatak, neko drugi će to uraditi sigurno. Zato, zašto baš ti ne bi bio prvi?
(Izvor: noizz.rs)