Na prvi pogled, Kuber Pedi, grad na severu Australije, ne deluje posebno ni po čemu. Međutim, ako pogledate malo bolje, primetićete dimnjake koji vire iz peska australijske pustinje.
Razlog za to je i razlog zašto Kuber Pedi zapravo jeste poseban: tačno ispod ovih dimnjaka nalaze se domovi oko dve hiljade ljudi, prenosi NationalGeographic.rs.
Temperature na površini Kuber Pedija ponekad premašuju i pedeset stepeni, zbog čega je život na tlu gotovo nemoguć.
Foto: Profimedia
Prvog februara 1915. godine, na teritoriji današnjeg grada pronađen je opal, a danas se svet ovim mineraloidom snabdeva ponajviše iz Kuber Pedija. Zahvaljujući tome, mala populacija ovog grada živi stabilno i ne mora da brine za posao jer stanovništvo živi od i te kako razvijenog rudarstva. Pored toga, turizam u Kuber Pediju cveta proteklih nekoliko godina jer je svet fasciniran načinom života ovog malog dela Australijanaca - ispod tla pustinje.
Ime grada nastalo je od aboridžinskog kupa-piti, što znači „rupa belog čoveka“.
Možda deluje nemoguće, ali ispod zemlje se u Kuber Pediju život odvija kao u bilo kom drugom gradu. U njemu se nalaze dve crkve – od toga je jedna srpska pravoslavna Crkva Svetog Ilije Proroka - pivnica, knjižara, Hotel „Pustinjska pećina“ i još mnogo toga. Naravno, lokalno stanovništvo ne provodi sve vreme ispod površine, već uživaju u brojnim aktivnostima na „zemljišnom“ delu Kuber Pedija igraju golf, odlaze u bioskop i prate konjske trke.
Foto: Profimedia
Iako je život, kada je grad tek osnovan, bio naporan, njegovi stanovnici danas imaju podzemni izvor vode.
Konačno, dolazimo i do crkve čije prisustvo je možda i najmanje jasan deo priče o Kuber Pediju. Kako je moguće da je u podzemnom gradu dve hiljade Australijanaca odvojen jedan kutak za crkvu naroda koji živi hiljada kilometara dalje?
Ukoliko ikada budete hodali pustinjom ispod koje je Kuber Pedi, ugledaćete veliki krst. Mislićete da je to sve, ali nije - on je samo deo krova crkve koja se nalazi ispod.
Među građanima ima dosta ljudi iz naše zemlje, koji su pre dvadeset godina pokrenuli inicijativu da izgrade verski objekat. Kako je prošle godine objasnio predsednik crkvene zajednice Milomir Belošević, mnogi Australijanci, Hrvati, Nemci i muslimani pomažu u održavanju Crkve Svetog Ilije Proroka - svi koje zamole za pomoć dolaze.
(Izvor: Nationalgeographic.rs)