DEVET PUTA NAJBOLJI GRAD: Javni prevoz košta jedan evro dnevno, automobile izbacuju iz centra, sve se gradi zbog stanovnika

Prema istraživanju globalne konzultantsko preduzetničke grupe Mercer u konkurenciji 231. svjetskog grada, glavni austrijski grad Beč i ove je godine, deveti put zaredom, proglašen najboljim gradom na svijetu kada je posrijedi kvaliteta života.

U istraživanju se upoređuje četrdesetak raznih faktora kao što je politička stabilnost, infrastruktura, zdravstvena njega, obrazovanje, stepen kriminaliteta, rekreacija, kultura, brige o životnoj sredini, lične slobode..., na način da se sabiraju bodovi u svim kategorijama - političkoj, socijalnoj i privrednoj.

Njihov je cilj zadržati ovu poziciju u narednom periodu. 

 

Širom svijeta Grad Beč služi kao primjer urbanog kvaliteta življenja.

Beč gradi budućnost, odnosno pokazuje sliku svoje nove urbanosti kao grad budućnosti jer rast i promjene takođe nude mogućnost da se grad izgrađuje u skladu sa vodećim principima urbanog razvoja koji štedi buduće resurse. 

Nadalje, Beč raste van svojih granica i pokazuje Beč u metropolitanskom regionu kao globalnoj ekonomskoj i istraživačkoj lokaciji. 

Ne raste samo Beč, već i čitava regija, koja uključuje susjedne okruge Donje Austrije i dijelove Sjevernog Burgenlanda. 2030. godine će na ovom prostoru živjeti više od tri miliona ljudi u ovoj metropolskoj regiji. 

Beč je također "pametan grad", funkcionalni grad koji nudi svojim građanima visokokvalitetnu socijalnu infrastrukturu, zelene i rekreacijske oblasti, udobnost i sigurnost zbrinjavanja, koja upravlja prirodnim resursima i doprinosi zaštiti klime.

Grad nastoji dugoročno osigurati taj status pomoću sveobuhvatnih mjera za održiv urbani razvoj grada ali i odličnim strateškim planiranjem. 

PROČITAJTE JOŠ NIKAD NE ZNAŠ KAKO JE PSU NA KIŠI: Pitali su čuvara zašto radi ovo - O NJEGOVOM ODGOVORU PRIČA CEO SVET

Beč ovih dana izgleda bajkovito a naši sagovornici kažu kako je ovo period kada sve prednosti Beča dolaze u potpunosti do izražaja. Naime brojni turisti u velikom broju koriste javni prevoz koji je neobično jeftin. Sedmična karta koja uključuje putovanje svim javnim prevoznim sredstvima košta oko 17 EURA. Međutim nevjerovatno zvuči da je cijena javnog prevoza 1 EURA dnevno. Naime 365 EURA košta godišnja karta za javni prevoz u Beču.

U organizaciji Eurocomm-a, ureda grada Beča u Sarajevu, imali smo priliku posjetiti Magistrat grada Beča koji se bavi planskim urbanim razvojem grada i razgovarali sa  dipl.-Ing. Michaelom Rosenbergerom koji je vođa projekta STEP 2025. 

Ovaj projekt se bavi prostornim uređenjem grada i u tri velika poglavlja obuhvata ukupno osam ključnih tema za urbani razvoj Beča.

Rosenberger ističe u razgovoru za BUKU kako je Beč u zadnjih 20 godina imao porast broja stanovnika za 300 000, a da sada sada ima 1.9 miliona stanovnika. 

„Ne želimo da se grad širi, želimo ga urediti u već postojećoj urbanoj ekspanziji želimo te nove ljude, taj dodatni potencijal, dodatnu privrednu snagu, koristiti da sve te prostore koji su nam pruženi pdručje grada najoptimalnije iskoristimo. Koristimo velika reale gdje su željezničke stanice koje više nisu u toj funkciji, ili velike industrijske zone za nove graske četvrti nebodere, koristimo mogućnost da gradimo, nastaju nove zgrade, nove gradske četvrti, to želimo iskoristiti da se grad ne mijenja principijelno ali se ipak na dosta mjesta gradi“ kaže Rosenberger za BUKU.

Na drugu stranu identitet se mora zadržati.

„Mi ne želimo uništiti nešto što se istorijski razvilo. U samom centru grada nema toliko prostora za gradnju, tu postoje neki prominentni projekti, koji privlače pažnju. Većina tih projekata i investicija je ipak u periferiji  u vanjskim gradskim opštinama 5 km od centra i to je i nešto što nama odgovara. Mi ne želimo uništiti ili mijenjati centar grada nego upravljamo građevinskim projektima i razvojem grada na ovim lokalitetima gdje imaju smisla, gdje su od koristi. Ne želimo promjene u centru koje nemaju smisla, tako da i te kako upravljamo tim razvojem u gradu“ ističe naš sagovornik.

 

Step 2025 je strateški dokument urbanističkog razvojnog plana, koji je usvojila gradska skupština kao najviši organ grada i unutra je određeno kako gradska uprava treba upravljati gradskim razvojem.  To je zapravo politička odluka koju je donijelo ukupno vodstvo grada i gdje se propisuje kako gradska uprava treba postupati, šta treba činiti, opisani su ciljevi, oni razvojni zadani, imenovani tako da se zna šta treba taj snažni javni sektor regulisati i kako upravljati razvojem grada.

Michael Rosenberger kaže kako se radi o dokumentu koji je dosta širok i koji reguliše dosta životnih područja, sa obzirom na rast i razvoj grada, te na rast broja stanovnika. Ono što je tu opisano jeste u koje regije Beča treba usmjeriti taj rast.

„ Dosta je kompaktno opisano da se ne treba graditi gusto u gradu, da grad ne ide sa razvojem previše u širinu, daje se smjer, kako graditi u gradu s obzirom na očekivani rast. S druge strane šta činiti u pogledu mobilnosti?  Jasno se treba dati prioritet javnom prevozu, dalje u dokumentu se nalaze smjernice kako se treba odnositi prema automobilskom saobraćaju, jasno je dato do znanja da se tu ne trebaju činiti nikakve dodatne investicije, niti se treba širiti automobilski saobraćaj“ ističe Rosenberger

PROČITAJTE JOŠ Zoran postao heroj u Nemačkoj: Sprečio otmicu devojčice (2) u parku i dete vratio majci (VIDEO)

Sam dokument definiše prioritete budućeg razvoja grada. 

Kada je riječ o saobraćaju u glavnom gradu Austrije, najveća želja je da se smanji udio automobliskog saobraćaja u gradu i da ljudi pređu na javni saobraćaj, da se poveže javni prevoz sa biciklizmom, sa šetnjom, da se kombinacija tih kretanja olakša.

„Tu se ulaže novac, na tome se radi. Što se tiče parkiranja, to postaje relativno skupo u centru, tu se želi ograničiti na one ljudi koji tu stanuju , privrednike, koji tamo imaju svoje radnje ili koji dolaze da nešto dostave, ali svima njima se želi javni prevoz učiniti atraktivnijim. Želi se otežati korištenje automobila a napraviti ponudu javnog prevoza što boljom, tako da ljudi moraju radi jednostavnosti koristiti javni prevoz. Tim se nastoje stvoriti bolje alternative u unutrašnjim gradskim opštinama“ naglašava naš sagovornik.

Dipl.-Ing.in Clarissa Knehs iz Magistratskog odjela 19 grada Beča čiji je glavni cilj rad na arhitekturi i uređenju grada, oddnosno javnih prostora, kaže za BUKU kako se Beč konstantno razvija.

„Moje područje rada je urbani javni prostor, Beč je u tom pogledu doživio jedan veliki razvoj. Grade se visoke zgrade ali se to nastoji graditi u okviru koncepta gdje je to prihvatljivo i gdje se ne narušava slika grada. Održavaju se i dijelovi gradskih četvrti, unosi se više zelenila u grad stvaranjem zelenih površina. Sve u svemu, radi se o sveobuhvatnom razvoju.

S obzirom da je Beč već devet godina proglašavan za mjesto sa najkvalitetnijim životom za svoje građane, zanimalo nas je kako arhitektura i uređenje javnog prostora doprinose kvaliteti života ovog grada. 

 

Naša sagovornica ističe kako se svi projekti, bilo oni mali, ili veliki implmentiraju od samog početka sa građanima , omogućivši im da od samog početka učestvuju u procesu.

„Prvo analiziramo socijalni prostor, ko ga koristi i zašto, da bismo čitavo okruženje učinili prihvatljivijim i privlačnijim za ljude, koji ga koriste i da taj prostor postane multifunkcionalan tako da nijedan park više nije isključivo park ili samo zelena površina. Mi ga sagledavamo kroz više funkcije pa tako tu pravimo i put kojim djeca idu u školu, preko dana ga koristi neka bakica koja čuva svoju unučad, naveče ga koristi neko sasvim treći. Prostor mora biti raznolik“ ističe Clarissa Knehs, pa dodaje kako se sve radi samo zbog građana.

„To je njihov prostor i oni ga trebaju koristiti na najoptimalniji mogući način. Mi njih ne pitamo da li žele na nekom mjestu da imaju neku klupu, već ih pitamo šta na tom prostoru žele da rade. Da li da sjede ili šetaju, da li žele neko šetalište, šta sada tu radite a šta biste voljeli raditi u budućem periodu? Recimo na primjeru jednog prostora smo zahvaljujući socijalnoj analizi ustanovili da tamo ne dolaze djevojčice. E sad, naš plan je bio takav da želimo da ga koriste i djevojčice. Javi prostor mora biti za sve i svi ga moraju moći koristiti“ dodaje ona.

Ona naglašava kako je njen zadatak uređenje javnog prostora u pozitivnom smjeru, odnosno da kao takav bude preoblikovan da bude što prihvatljiviji građanima, ali da je povremeno bilo građanskih inicijativa i protesta koje su urodile plodom, kao što je to bilo u slučaju Bacher parka u Beču, kada su se građani snažno usprotivili izgradnji javne garaže na uštrb sječe velikog broja stabala. Bilo je masovnog otpora koji je rezultirao odlukom da se garaže ne prave.

 

„ Moj fokus je umjeriti razvoj što pozitivnije, dakle da se sadi više stabala, da se šire trotoari, da se prostor učini boljim za život svakog stanovnika. Oni već sad unaprijed imaju neke svoje želje u pogledu uređenja javnog prostora, ali naravno, ne mogu se sve želje ispunjavati. Mi stavljamo akcenat na to šta oni žele i da li je to moguće ostvariti. Naš zadatak je da in objasnimo zašto nešto nije moguće. Sa takvim našim objašnjenjima veoma često postižemo konsenzus." kaže ona.

Na drugu stranu građani su unaprijed skeptični prema odlukama ove vrste.

PROČITAJTE JOŠ ČOVEK KOJI JE BIO NA BOLOVANJU 35 GODINA! Zna se kako je najveći svetski neradnik SVE PREVARIO!

Naša sagovrnica kaže kako je to teška tema ali da se može dobro ilustrovati na primjeru  Mariahilfer strasse. Podsjetimo to je jedna od najvećih bečkih ulica preuređena u šetališnu zonu.

„Kada smo krenuli u veliku rekonstrukciju ove ulice da je pretvorimo u polupješačku ulicu bilo je mnogo diskusija. Političari su objašnjavali i razgovarali sa ljudima zašto ona treba da izgleda tako kako je zamišljeno. Imali smo glasanje o tome i nešto malo više od 50% stanovnika je bilo za promjenu ulice. Sad kada je ta promjena urađena, preko 70% ljudi to podržava. Ljudi moraju moći vidjeti kako će mjesta izgledati, teško je to bila i zamisliti kako će to u konačnici izgledati. Zato je bitno ljudima pokazati kroz vizuelizaciju tog prostora. Uvijek se ispostavi da je prihvaćenost veća na kraju nego na početku. Na primjeru Mariahilfer strasse vidi se da su stanovnici zahvalni zbog urađenih promjena“ kaže ona.

(KutakNet / buka.com / Elvir Padalović)

Share this article