Dok bezbrižno šetate, male krvopije vrebaju iz trave i sa drveća: Probali smo trik sa dve stvari iz kupatila i začas je iščupali

Posle boravka napolju, obavezno pregledajte dete, od glave do pete, pa ako se desi da nađete nekog krpelja, ništa strašno, bićete spremni.

Svake godine, u ovo doba, stižu apeli da se pripazimo i obratimo posebnu pažnju na decu, jer u zelenilu vrebaju krvopije - krpelji. Ovo je njihovo vreme, krajem maja i u junu njihov broj je najveći, ali ih ima i znatno ranije. Zbog njih, naravno, ne treba da sprečavate decu da se igraju na travi, jer krpelji mogu da dospeju i na drveće, pa neka vas ne čudi ako se "zakači" detetu u kosi.

 

Posle boravka napolju, obavezno pregledajte dete, od glave do pete, pa ako se desi da nađete nekog krpelja, ništa strašno. Svakome jednom bude prvi put. Onda ćete bar ubuduće znati proceduru. Naš vam je savet da pažljivo gledate, jer kad se tek zakače, ove krvopije budu toliko male da ih ne razlikujete od mladeža.

Krpelji "vrebaju" i u uredno podšišanim travnjacima, Foto: pixabay.com

Evo i jednog trika koji smo videli iz prve ruke, od pedijatrijskih sestara. Da ne biste kod kuće petljali s pincetama, a možda i niste sigurni kako se koriste, jer neki kažu uvrtanje, drugi kažu cimnuti jako, treći kažu pincetom nikako i da ne biste napravili veći problem, probajte sledeći "trik".

SVI KOD KUĆE IMAJU SAPUN I KOMADIĆ VATE

Uzmite komadić vate i nasapunjajte ga. Možete direktno vaticom po sapunu, a možete i sapunicusa ruke da iskoristite. Kružnim pokretima, suprotno od kretanja kazaljke na satu, trljajte krvopiju i videćete, posle dva-tri pokreta, ona će ostati na komadiću vate. Bez suza, bezbolno, uštedećete odlazak kod lekara i frustriranje deteta, a možete i mališana da uključite, ako je malo stariji. Naravno, obratićete pažnju na mesto ugriza i ako se crvenilo bude povećavalo obavezno kod pedijatra, a ako ne - "na konju ste".

 

Ovaj "trik", kako ga nazvasmo, nije ništa novo, koristili su ga i naši stari, a neko, umesto sapunice, koristi povidon jod, mada se njega neka deca uplaše, jer misle da je krv. Uzgred budi rečeno, ovakav postupak "radi" kada su u pitanju krvopije koje nisu stigle previše da se zapiju, odnosno koje su se tek zakačile. Ali, nijedan roditelj svestan opasnosti koje vrebaju u travi, neće propustiti da uoči parazita i neće dozvoliti da dugo ostane na telu deteta.

NIJE NI SVAKI KRPELJ ZARAŽEN

Ruku na srce, nije ni svaki krpelj s kojim dođemo u kontakt zaražen. Starija istraživanja pokazala su da su u Srbiji zaražena 3 krpelja na njih 1.000. Možda je za orijentaciju o prisutnosti bolesti podatak da u Evropi godišnje oboli oko 3.000 osoba, a u Srbiji prosečno 50.

Pri odlasku u prirodu savetuje se nošenje svetle odeće radi lakšeg uočavanja krpelja, izbegavanje tamnih materijala i nošenje dugih nogavica, rukava i zatvorene obuće.

Ovi paraziti najaktivniji su prepodne i predveče, Foto: Profimedia

PREPARATI PROTIV UGRIZA

Ukoliko se upotrebljavaju sredstva protiv uboda komaraca i krpelja, treba voditi računa da su to potencijalno toksične supstance pa se treba strogo pridržavati upustava istaknutih na deklaraciji proizvoda, piše portal mojpedijatar.co.rs. Takvi preparati ne bi trebali da se primenjuju kod dece mlađe od 2 meseca. Neki smatraju da takva sredstva ne bi trebalo primenjivati ni na mlađima od 2 godine. Treba mazati samo delove kože koji nisu prekriveni odećom. Deci ne bi trebalo mazati lice i ruke s obzirom da s rukama često diraju usta i oči, a sredstvo je potencijalno toksično.

Ova sredstva ne štite od uzročnika bolesti koje krpelji mogu preneti nego od samog ugriza.

Ukoliko je moguće, trebalo bi izbegavati kretanje van glavnih šumskih puteva i uz gustiš budući da se krpelji obično tu nalaze. Njima smeta direktna izloženost sunčevom svetlu pa su najaktivniji pre podne i predveče i obično se nalaze u području gde ima grmlja, suvog lišća i hlada. Krpelja može biti svugde, čak i u najčistijim kratko ošišanim travnjacima, parkovima, žbunju, drveću i naročito u šumama.

(Izvor: telegraf.rs)

Share this article