Time je čovečanstvo napravilo korak dalje u tehnološkom napretku istraživanja svemira za inteligentnim oblicima života, dovoljno naprednim da s njima može da se komunicira putem radiotalasa.
Izgradnju radioteleskopa Kina najavila još 1994. godine, a smestila da je u provinciji Guidžo na jugozapadu zemlje, u jednoj kraškoj kotlini.
Tom prilikom preseljeno je naselje od 65 lokalnih žitelja, a da rad teleskopa ne bi ometali nikakvi okolni radiosignali, pri kraju izgradnje preseljeno je još 9110 stanovnika iz područja pet kilometara oko teleskopa.
Puni naziv teleskopa je “Five-hundred-meter Aperture Spherical Telescope”, ili skraćeno FAST.
Potraga za vanzemaljskom inteligencijom neće biti jedini njegov zadatak, nego dalje i dublje prodiranje u svemirske ‘bezdane’, kao i prošlost svemira.
FAST će moći da registruje rasprostranjenost vodonika čak i u najudaljenijim galaksijama, moći će da uhvati dosad nepoznate pulsare, što bi u tom slučaju dalo snažan vetar u leđa israživanju gravitacionih talasa.
Koliko god bi tako nešto bilo jedno od najvećih naučnih otkrića, medije najviše fascinira mogućnost registrovanja prisustva vanzemaljaca, odnosno napredak u programima METI, CETI i SETI, odnosno programima za komunikaciju sa stranim inteligencijama.
Peking je inače snažno zakoračio u svemir. Prošle nedelje lansirao je u Zemljinu orbitu 20-tonsku orbitalnu stanicu Tiangong 2, laboratoriju koji bi treblao astronaute da drži u dosad najdužoj misiji u svemiru. A to je već nešto što je uvod u istraživanja pred slanje ljudske misije na Mars.
Kina ima svoje planove i za slanje čoveka na Mesec i istraživačkih robota na Mars. FAST u svemu tome ima svoje sopstveno mesto.
Pre četiri decenije, dok je pisao svoj "Autostoperski vodič kroz galaksiju", britanski pisac Daglas Adams nspomenuo je radioteleskop Džodrel Bank u Velikoj Britaniji kao čudo tehnike koje je trebalo da otkrije postojanje vanzemaljskih civilizacija, a bila je reč o anteni c 76 metara.
Nešto i pre toga, sagrađen je američki Grin bank, prečnika 100 metara.
Vremenom je glavno mesto za radioastronomska istraživanja postao teleskop u Portoriku, prečnika čak 305 metara, koji je u romanu "Kontakt" ovekovečio Karl Sagan.
A sad je svet dočekao radioteleskop prečnika čak 500 metara.
[youtube height="577" width="770" align="left|right|none"]https://www.youtube.com/watch?v=i1lvaULJuNQ[/youtube]
(Izvor: express.hr)