NAJLEPŠU GRČKU BALADU NAPISAO JE SRPSKI VOJNIK SA SOLUNSKOG FRONTA: U vremenu velikog stradanja, ovaj mladić je otišao u boj, a lepa Grkinja čekala je njegova pisma... (VIDEO)

Jedna od najlepših grčkih ljubavnih pesama nastala je za vreme velikih patnji srpske vojske u Prvom svetskom ratu, tokom boravka na ostrvu Krf.

Poznato je da je ovo ostrvo postalo utočište srpskim vojnicima, a o prijateljskom odnosu i dočeku lokalnih meštana prema srpskoj vojsci zna se mnogo.

 

Poznato je da su se u to vreme mnogi srpski vojnici ženili meštankama. Vlasnik hotela „Bela Venecija“ na Krfu u kome je bila smeštena srpska vlada, udao je sve tri ćerke za Srbe. Među onima koji su svoju ljubav pronašli na Krfu bio je i budući ministar spoljnih poslova Kraljevine Jugoslavije Aleksandar Cincar Marković.

[youtube height="577" width="770" align="left|right|none"]https://www.youtube.com/watch?v=nEUdQVpGgzI[/youtube]

Ipak, nisu sve ljubavi bile srećne. Upravo jedna takva romansa — velika, a fatalna, opevana je u divnoj grčkoj pesmi „Ne ljuti se na mene, oko moje“. Njen prevod na srpski glasi ovako:

Ne ljuti se na mene, oko moje

Ne ljuti se na mene, oko moje,

što u tuđinu odlazim

ptica ću postati

i ponovo ću tebi doći.

Otvori prozor,

plavi bosiljku moj,

i slatkim osmehom

poželi mi laku noć.

Ne ljuti se na mene, oko moje,

što ću te sada napustiti

i dođi nakratko, da te vidim

da se od tebe oprostim.

Otvori prozor,

plavi bosiljku moj,

i slatkim osmehom

poželi mi laku noć.

 

U tim vremenima stradanja i nesreće rodila se ljubav između Grkinje i jednog srpskog vojnika. I kako to biva sa velikim ljubavima u vihoru rata, i ova je imala bolno iskustvo. Mladić je otišao na Solunski front, a devojka ostala da se nada i čeka voljenog i njegova pisma.

[youtube height="577" width="770" align="left|right|none"]https://www.youtube.com/watch?v=OPcTRsMW54o[/youtube]

Srpski mladić je svoju čežnju za dragom i konačnom slobodom lečio pišući upravo ove stihove.

 

Posle povlačenja srpske vojske sa Krfa i prebacivanja na Solunski front, krećući ka konačnom oslobođenju Srbije, srpski vojnik je poklonio ove reči Krfljanki Hondrojanis Haruli, koja ih je kasnije, uz malu prepravku, pretvorila u pesmu.

 *FOTO: SVETA SRBIJA

Pesma je i danas simbol neraskidivih veza koje postoje između Krfljana i Srba, a uzeta je i kao himna grčko-srpskog prijateljstva.

Pesma je pretrpela male prepravke, pa je verziju koju je zapisala Eftihija Papagijanopulos čuo i poznati grčki kompozitor Dimitris Kugiumcis, koji ju je obradio i za nju napisao muziku, a jedna od najlepših izvedbi delo je Jorgosa Dalarasa.

(Izvor: kurir.rs / Sputnjik)

Share this article