Pomeranje sata na zimsko računanje vremena je manje zlo od letnjeg: Ovo je bolje za organizam, a evo i kada treba pomeriti kazaljke

U nedelju 27. oktobra 2019. godine u tri časa, kazaljke treba pomeriti jedan sat unazad tako da se vreme u tri časa računa kao dva.

Zimsko računanje vremena traje do poslednjeg vikenda u martu 2020. godine.

Evropski parlament je 4. marta ove godine izglasao da se ukida pomeranje sata od 2021. godine, pa će tako sve zemlje EU morati da odaberu letnje ili zimsko računanje vremena.

 

Zagovornici ove odluke tvrde da je ukidanje letnjeg i zimskog računanja vremena korisno za uštedu energije, dok protivnici tvrde suprotno.

Predloženo je da izmena vremena poslednje nedelje u martu 2021. godine treba da bude i poslednja za zemlje EU koje se odluče za letnje računanje vremena.

Pomeranje sata uspostavljeno je sedamdesetih godina prošlog veka, kao pokušaj uštede energije zbog naftne krize.

Letnje računanje vremena u bivšoj Jugoslaviji uvedeno je 27. marta 1983. godine. Od 2002. godine Evropska unija, kao i ostale zemlje u Evropi odredile su da početak letnjeg računanja vremena počinje poslednje nedelje u martu i završava poslednje nedelje u oktobru.

Pomeranje kazaljki uvedeno je uz obrazloženje da se time „produžava“ dan, omogućava ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.

 

Pojedini astronomi su protiv veštačkog „produženja“ dana, jer smatraju da prirodu ne treba „mučiti“, makar se to pravdalo i ekonomskom računicom.

Gubljenje tih 60 minuta popodnevne svetlosti nakon vraćanja sata na standardno, zimsko vreme može biti okidač za mentalne bolesti, uključujući i bipolarni poremećaj i sezonski afektivni poremećaj, poznatiji kao zimska depresija.

Jedna danska studija utvrdila je da se procenat obolelih od depresije povećava za 11 odsto nakon pomeranja sata na zimsko računanje vremena.

Iako poremećaj bio ritma može imati ozbiljne efekte po zdravlje, većina studija otkriva da promene u raspoloženju nastupaju tek u danima nakon pomeranja sata.

Međutim, za razliku od letnjeg računanja vremena kada je zbog pomeranja sata unapred veća verovatnoća za povećan broj srčanih udara, zimska promena ima dobre efekte po zdravlje.

Dobijanjem jednog sata više za spavanje, stopa srčanih udara se smanjuje, ali i broj saobraćajnih nesreća.

Kako biste se što pre navikli na zimsko računanje vremena, savet stručnjaka je da navijete sat i ustanete ranije nego inače kako biste što duže funkcionisali na dnevnom svetlu.

(Izvor: telegraf.rs)

Share this article